Likovna umetnost na prostoru koji obuhvata današnja Vojvodina datira još iz antičkih vremena, tačnije iz 3. i 4. veka naše ere. Najveću umetničku vrednost imaju fragmenti mozaika i fresaka pronađenih u ostacima antičkog grada Sirmijuma u Sremskoj Mitrovici. Logična posledica, u raznovrsnosti stvaralaštva vojvođanskih umetnika, je osnivanje dva značajna umetnička udruženja: Udruženja likovnih umetnika Vojvodine i Udruženja likovnih umetnika i primenjenih umetnosti i dizajnera Vojvodine koja razvijaju veoma živu izložbenu delatnost. Isto tako dolazi do osnivanja likovnih odeljenja u kompleksnim muzejima kao što su Galerija Matice srpske koja prikuplja dela savremenih autora za buduću galeriju savremene umetnosti. Zatim, posle otvaranja Galerije slika Sava Šumanović u Šidu, otvara se Spomen zbirka Pavla Beljanskog u Novom Sadu, Galerija Milan Konjović u Somboru, Galerija Lazar Vozarević u Sremskoj Mitrovici, Poklon zbirka Rajka Mamuzića u Novom Sadu, Galerija savremene likovne umetnosti u Novom Sadu, Galerija naivnih umetnika u Šidu i Kovačici, Foto galerija u Novom Sadu itd. Ustanovljavaju se i stalne likovne manifestacije kao što su: Likovna jesen u Somboru sa trijenalom jugoslovenskog crteža, Likovni susret u Subotici, Novosadski salon, Sremskomitrovački salon, Oktobarski salon u Pančevu i znatan broj drugih izložbenih galerija i salona. Sve ove manifestacije galerijsko – muzejske delatnosti praćene su i savremeno urađenim i dizajniranim katalozima izložbi.
POZNATI SLIKAR DJURA JAKSIC