Kinematografiju Vojvodine čini: snimanje, distribucija i prikazivanje filmova, obrazovanje u oblasti filmske umetnosti, čuvanje kinotečke građe, filmski festivali i izdavačka delatnost u vezi sa filmom.
Filmska proizvodnja u Vojvodini javlja se istovremeno sa njenim počecima u svetu, krajem XIX veka.
Prve filmove snimili su entuzijasti ALEKSANDAR LIFKA i ERNST BOŠNJAK
Najveći stvaralački uzlet, filmska produkcija Vojvodine je doživela tokom šezdesetih godina, kada se osnivaju velike filmske kuće ("Neoplanta film" - kasnije "Tera film" u Novom Sadu, "Pan film" iz Pančeva), koje uz pomoć države i povoljne stvaralačke klime snimaju značajna filmska ostvarenja, učestvuju u domaćim i međunarodnim koprodukcijama, na brojnim festivalima.
Izuzetnu ulogu u razvoju kinematografije imali su filmski autori, čija su dela postala sastavnim delom evropske kinematografije: ŽELIMIR ŽILNIK, MIROSLAV ANTIĆ, KAROL VICEK, DUŠAN MAKAVEJEV, BRANKO MILOŠEVIĆ, PRVOSLAV MARIĆ, BORO DRAŠKOVIĆ i drugi.
Neki od najvažnijih dugometražnih igranih filmova snimljenih u Vojvodini, u produkciji ili koprodukciji filmskih kuća iz Vojvodine su
Tako se kalio čelik, Želimira Žilnika (1988) - Tera film,
Sabirni centar, Gorana Markovića (1989) - Tera film,
Granica, Zorana Maširevića (1990) - Tera film,
Tito i ja, Gorana Markovića (1992) - Tera film,
Jevreji dolaze, Prvoslava Marića (1992) - Ikar film,
Doručak sa đavolom, Miroslav Antić (1971), Neoplanta film,
Veliki transport, Veljko Bulajić.
Kinoteka Vojvodine
Formirana je 1985. godine.
Kinotečki materijal čini 264 filmska naslova:
14 dugometražnih filmova,
214 kratkometražnih,
25 animiranih i
11 naslova dokumentacije
i preko 500 naslova televizijske produkcije.