Reljef Vojvodine karakterističan je po prostornim uzdignutim stepenastim površinama - lesnim zaravnima, peščarama, lesnim terasama i nižim zemljištem - aluvijalnim ravnima. Ravnica je oivičena niskim planinama: Fruškom gorom u severnom delu Srema, između Dunava i Save i Vršačkim planinama u jugoistočnom Banatu. U južnom Banatu između Tamiša, Dunava i Belocrkvanske kotline prostire se Deliblatska peščara. Prema Mađarskoj i na jugu prema Telečkoj je Subotička peščara. Vojvodina je izrazito ravnicarski kraj nastao posle oticanja Panonskog mora (zahvata jugoistocni deo prostrane Panonske nizije), ali njen pejzaz nije monoton. Jednolicnost ravnice razbijaju reke, kanali, pescare, lesne zaravni, razliciti usevi i druga vegetacija, gusto rasporedjena usorena naselja, a dve planine, cije visine jedva prelaze gornju granicu bregova, daju poseban izgled jugoistocnom Banatu(Vrsacke planine) i severnom delu Srema(Fruska gora). Guduricki vrh (641 m) najvisi je vrh na Vrsackim planinama, a Crveni cot(539 m) na Fruskoj gori. . Na mnogim mestima izdvajaju se u ravnicarskom pejzazu lesne zaravni, od kojih su vece Titelski breg i Teleckau Backoj i one oko Banatskog peska i Fruske gore.