Vojvodina ima umereno kontinentalnu klimu koju karakterišu hladne zime i topla leta, sa dobro raspoređenim padavinama i kratkim prelaznim godišnjim dobima. Teritorija Vojvodine je ispresecana kanalskom mrežom, putevima i železnickim prugama koji povezuju Centralnu i Zapadnu Evropu sa Balkanom i Bliskim Istokom. U Vojvodini duvaju uglavnom cetiri vetra. Najsnazniji vetar su "kosava" koja nastaje usled vazdusnih strujanja iz juznih delova Rusije prema Sredozemnom moru, dolazi dolinom Dunava i prolazi kroz Djerdapsku klisuru. To je hladan i jak vetar koji moze da nanese velike stete, da isusi zemljiste i da otkrije i nosi zivi pesak u pescare u Banatu. "Severac" je hladan vetar koji zimi ostro brise ravnicom, "juzni" je topli vetar, dok je "zapadni" najcesci i donosi kisu ili sneg. Vojvodina ima relativno male kolicine padavina. Najvise ih je na Fruskoj gori (vise od 750 mm u proseku) i naVrsackim planinama, zatim u zapadnoj Backoj (650 do 750 mm). Prosecno godisnje belezi se od 550 do 650 mm vodenog taloga. Najmanje kise ima u severnoj Backoj i istocnom Banatu. U toku godine ima prosecno 18 dana kada pada sneg, ali se on odrzava na zemlji samo pri stalnom mrazu. Ima godina kada dosta snega napada. Leti je moguc grad koji nanosi velike stete poljoprivredi. Vojvodina ima umereno kontinentalnu klimu: njen istocni deo vise se priblizava kontinentalnim, a zapadni morskim uticajima.